UZV štitnjače – što pokazuje, kada se preporučuje i što znače čvorovi?

Imate povišeni TSH, osjećaj pritiska u vratu ili vam je otkriven čvor na štitnjači? Ultrazvuk štitnjače jednostavna je, bezbolna i vrlo korisna pretraga koja omogućuje detaljan pregled ove važne žlijezde.

Štitnjača je mala žlijezda smještena na prednjoj strani vrata, ali njezini hormoni imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma, tjelesne temperature, rada srca i brojnih drugih funkcija organizma. Bolesti štitnjače vrlo su česte, osobito kod žena, a mnoge promjene dugo ne izazivaju izražene simptome.

Ultrazvuk štitnjače (UZV štitnjače) omogućuje procjenu njezine veličine, strukture i prisutnosti čvorova te može pomoći u prepoznavanju promjena koje zahtijevaju daljnju obradu. U nastavku objašnjavamo što se može vidjeti na ultrazvuku štitnjače, kada se pregled preporučuje, koliko je opasan čvor na štitnjači i kada je potrebna punkcija.

Što je ultrazvuk štitnjače?

Ultrazvuk štitnjače neinvazivna je dijagnostička pretraga koja pomoću ultrazvučnih valova prikazuje štitnjaču i okolne strukture vrata. Tijekom pregleda liječnik ultrazvučnom sondom prelazi preko prednje strane vrata, pri čemu se na ekranu dobiva detaljna slika štitnjače u stvarnom vremenu.

Pregled omogućuje procjenu:

• Veličine i volumena štitnjače

• Strukture i izgleda njezina tkiva

• Prisutnosti čvorova i cista

• Osobina pojedinih čvorova

• Znakova koji mogu upućivati na kroničnu upalu

• Određenih promjena limfnih čvorova vrata

Ultrazvuk ne koristi rendgensko zračenje i može se ponavljati kada je to medicinski potrebno.

Kada je potrebno napraviti UZV štitnjače?

Ultrazvuk štitnjače posebno je koristan kada postoji sumnja na strukturnu promjenu štitnjače ili kada je potrebno pratiti ranije otkrivene promjene.

Najčešći razlozi za pregled uključuju:

• Opipljiv čvor ili oteklinu na prednjoj strani vrata

• Povećanu štitnjaču (gušu)

• Ranije otkrivene čvorove štitnjače

• Sumnju na promjene povezane s Hashimotovim tireoiditisom

• Nejasne promjene vrata otkrivene drugim pretragama

• Sumnjive limfne čvorove vrata

• Praćenje određenih bolesti štitnjače prema preporuci liječnika

Važno: povišeni ili sniženi TSH ne znači automatski da je potreban ultrazvuk štitnjače. Ako nema opipljivih promjena ili drugih kliničkih indikacija, početna obrada poremećaja funkcije štitnjače često se temelji prvenstveno na laboratorijskim nalazima.

Što se sve vidi na ultrazvuku štitnjače?

1. Čvorovi na štitnjači

Čvorovi štitnjače među najčešćim su nalazima ultrazvučnog pregleda. Mogu biti pojedinačni ili višestruki, a njihova veličina varira od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Većina čvorova štitnjače je dobroćudna. Ultrazvukom se procjenjuju veličina čvora, njegov sastav, ehogenost, oblik, rubovi i eventualna prisutnost kalcifikacija. Na temelju tih obilježja liječnik procjenjuje postoji li potreba za daljnjom obradom, kontrolnim ultrazvukom ili punkcijom.

2. Ciste štitnjače

Ciste su promjene ispunjene tekućinom. Jednostavne ciste štitnjače u pravilu su dobroćudne i najčešće ne zahtijevaju liječenje. Pojedine promjene mogu biti djelomično cistične, a djelomično solidne, zbog čega se njihov izgled dodatno procjenjuje ultrazvukom.

3. Hashimotov tireoiditis

Hashimotov tireoiditis kronična je autoimuna bolest štitnjače koja često dovodi do smanjene proizvodnje hormona. Na ultrazvuku se mogu vidjeti karakteristične promjene strukture tkiva, poput smanjene ehogenosti i nehomogenog izgleda štitnjače. Međutim, Hashimotov tireoiditis ne dijagnosticira se samo ultrazvukom. Za postavljanje dijagnoze važni su i laboratorijski nalazi, osobito TSH, fT4 te protutijela anti-TPO, a prema potrebi i anti-Tg.

4. Povećana štitnjača (guša)

Ultrazvuk omogućuje mjerenje volumena štitnjače i procjenu njezina povećanja. Povećana štitnjača može biti povezana s različitim stanjima, uključujući autoimune bolesti, multinodoznu gušu i određene poremećaje funkcije štitnjače. Ako je štitnjača znatno povećana, mogu se javiti osjećaj pritiska u vratu, poteškoće s gutanjem ili drugi simptomi.

5. Sumnjive promjene i tumori štitnjače

Ultrazvuk može otkriti čvorove čija obilježja pobuđuju sumnju na zloćudnu bolest. Pojedine karakteristike, poput nepravilnih rubova, mikrokalcifikacija, izrazito smanjene ehogenosti ili nepravilnog oblika, mogu povećati procijenjeni rizik zloćudnosti. Međutim, ultrazvuk sam po sebi ne može sa sigurnošću potvrditi ili isključiti rak štitnjače. Kada postoje odgovarajuće indikacije, provodi se punkcija tankom iglom, a daljnji postupak ovisi o citološkom nalazu.

Čvor na štitnjači – treba li se zabrinuti?

Otkrivanje čvora na štitnjači često zabrine pacijente, osobito ako je nalaz pronađen slučajno tijekom pregleda vrata. Ipak, važno je znati da su čvorovi štitnjače vrlo česti i da je velika većina dobroćudna. Sama veličina čvora nije jedini pokazatelj njegove važnosti.

Primjerice, veći čvor može imati potpuno dobroćudna ultrazvučna obilježja, dok manji čvor može zahtijevati pomnije praćenje ako izgleda sumnjivo. Zbog toga se odluka o daljnjim postupcima donosi na temelju kombinacije ultrazvučnog izgleda, veličine promjene, laboratorijskih nalaza i kliničkih čimbenika rizika.

Što znači TI-RADS na nalazu ultrazvuka štitnjače?

TI-RADS je sustav klasifikacije čvorova štitnjače na temelju njihovih ultrazvučnih karakteristika.

Njegova je svrha procijeniti rizik zloćudnosti i pomoći liječniku odlučiti treba li čvor pratiti ili dodatno obraditi. U Europi se često koristi sustav EU-TIRADS.

U njemu se čvorovi svrstavaju u kategorije:

• EU-TIRADS 2: dobroćudna ultrazvučna obilježja

• EU-TIRADS 3: nizak rizik zloćudnosti

• EU-TIRADS 4: srednji rizik zloćudnosti

• EU-TIRADS 5: visoko sumnjiva ultrazvučna obilježja

Važno je naglasiti da viša TI-RADS kategorija ne znači automatski da osoba ima rak štitnjače.

Riječ je o procjeni rizika, a ne o konačnoj dijagnozi. Postoje i drugi sustavi, poput ACR TI-RADS-a, čije se kategorije i kriteriji razlikuju, pa nalaz uvijek treba tumačiti prema korištenom sustavu.

Kada je potrebna punkcija čvora štitnjače?

Punkcija štitnjače tankom iglom (FNA) dijagnostički je postupak kojim se uzima mali uzorak stanica iz čvora radi citološke analize.

Nije svaki čvor štitnjače potrebno punktirati. Odluka o punkciji temelji se na veličini, ultrazvučnim karakteristikama i procijenjenom riziku, uz uvažavanje kliničke slike.

Prema europskim preporukama, punkcija se u pravilu razmatra kod čvorova:

• EU-TIRADS 3 većih od 20 mm

• EU-TIRADS 4 većih od 15 mm

• EU-TIRADS 5 većih od 10 mm

Kod određenih sumnjivih promjena, primjerice uz patološke limfne čvorove, punkcija može biti potrebna i neovisno o navedenim veličinama. Punkcija se najčešće izvodi pod kontrolom ultrazvuka, a sam postupak obično traje kratko.

Može li ultrazvuk otkriti rak štitnjače?

Ultrazvuk može otkriti sumnjive čvorove i promjene koje upućuju na mogućnost raka štitnjače, ali ne može samostalno postaviti konačnu dijagnozu. Kod sumnjivih nalaza može se preporučiti punkcija tankom iglom, a ponekad i dodatna dijagnostika.

Istodobno, važno je znati da mnoge ultrazvučne promjene štitnjače nisu zloćudne. Ako se rak štitnjače i potvrdi, prognoza mnogih njegovih najčešćih oblika vrlo je dobra, osobito kada se bolest otkrije u ranijem stadiju i odgovarajuće liječi.

Povišen TSH i ultrazvuk štitnjače – postoji li povezanost?

TSH je hormon hipofize koji regulira rad štitnjače. Povišena vrijednost TSH-a najčešće upućuje na smanjenu funkciju štitnjače, dok snižena vrijednost može upućivati na pojačanu funkciju, ovisno o vrijednostima ostalih hormona i kliničkom kontekstu.

Važno je razlikovati dvije vrste pretraga:

Laboratorijski nalazi pokazuju kako štitnjača funkcionira, odnosno proizvodi li odgovarajuću količinu hormona.

Ultrazvuk prikazuje njezinu građu, veličinu, strukturu i eventualne čvorove.

Zbog toga je kod određenih bolesti potrebno kombinirati laboratorijsku i ultrazvučnu obradu.

Primjerice, osoba može imati uredan TSH, a istodobno imati čvor na štitnjači. S druge strane, povišeni TSH može postojati i bez značajnih ultrazvučnih promjena.

Kako izgleda UZV štitnjače?

Pregled se izvodi u ležećem položaju, s blago zabačenom glavom kako bi prednja strana vrata bila dostupna ultrazvučnoj sondi. Liječnik nanosi malu količinu gela na kožu vrata te ultrazvučnom sondom pregledava štitnjaču i, prema potrebi, okolne limfne čvorove.

Tijekom pregleda procjenjuju se veličina i struktura štitnjače te detaljno analiziraju eventualni čvorovi. Ultrazvuk štitnjače u pravilu traje približno 10–20 minuta. Pregled je bezbolan, ne zahtijeva anesteziju i nakon njega se možete odmah vratiti uobičajenim aktivnostima.

Kako se pripremiti za ultrazvuk štitnjače?

Za razliku od ultrazvuka abdomena, UZV štitnjače ne zahtijeva posebnu pripremu. Nije potrebno biti natašte. Prije pregleda možete normalno jesti, piti i uzimati redovitu terapiju, osim ako ste dobili drukčije upute zbog neke dodatne pretrage.

Preporučuje se odjenuti odjeću koja omogućuje jednostavan pristup vratu te ukloniti ogrlice i drugi nakit koji može smetati tijekom pregleda. Ako ste ranije radili ultrazvuk štitnjače, korisno je ponijeti prethodne nalaze radi usporedbe. Također je korisno ponijeti novije laboratorijske nalaze hormona štitnjače ako ih imate.

Koliko često treba kontrolirati štitnjaču ultrazvukom?

Učestalost kontrolnih pregleda ovisi o prethodnom nalazu. Kod dobroćudnih čvorova s niskim rizikom kontrole mogu biti potrebne tek nakon nekoliko godina, a kod nekih promjena dodatno praćenje nije ni potrebno.

S druge strane, čvorovi sa sumnjivijim ultrazvučnim karakteristikama mogu zahtijevati češće kontrole ili punkciju. Nije potrebno svim osobama rutinski raditi UZV štitnjače jednom godišnje. Učestalost pregleda određuje se individualno, ovisno o nalazu i medicinskim indikacijama.

Često postavljana pitanja o UZV-u štitnjače

Može li se ultrazvukom otkriti Hashimoto?

Ultrazvuk može pokazati promjene karakteristične za Hashimotov tireoiditis, ali dijagnoza se postavlja uz laboratorijske nalaze i kliničku procjenu.

Jesu li čvorovi na štitnjači opasni?

Većina čvorova štitnjače je dobroćudna. Njihov značaj procjenjuje se prema veličini, ultrazvučnim karakteristikama i drugim čimbenicima.

Može li TSH biti uredan ako postoji tumor štitnjače?

Da. Osoba s čvorom, pa i zloćudnim tumorom štitnjače, može imati potpuno uredne hormone. Zato normalan TSH ne isključuje strukturne bolesti štitnjače.

Treba li raditi UZV štitnjače ako imam simptome umora i debljanja?

Umor i debljanje mogu biti povezani sa smanjenom funkcijom štitnjače, ali nisu specifični za tu bolest. Početna obrada često uključuje laboratorijske nalaze TSH-a i fT4, dok se ultrazvuk radi prema kliničkoj indikaciji.

Može li ultrazvuk štitnjače pokazati upalu?

Da, ultrazvuk može prikazati promjene tkiva koje upućuju na tireoiditis, ali za razlikovanje pojedinih oblika upale potrebna je klinička i laboratorijska procjena.

Može li se UZV štitnjače raditi u trudnoći?

Da. Ultrazvuk ne koristi ionizirajuće zračenje i siguran je za primjenu u trudnoći kada postoji medicinska indikacija.

Treba li prestati uzimati Euthyrox prije ultrazvuka?

Ne. Za sam ultrazvučni pregled štitnjače nije potrebno prekidati terapiju levotiroksinom. Ako istog dana vadite krv za hormone, slijedite upute liječnika o vremenu uzimanja lijeka.

Može li ultrazvuk zamijeniti laboratorijske nalaze hormona štitnjače?

Ne. Ultrazvuk prikazuje građu štitnjače, dok laboratorijske pretrage omogućuju procjenu njezine funkcije. Metode se međusobno nadopunjuju.

UZV štitnjače u Zagrebu – Poliklinika Anova

Ako vam je otkriven čvor na štitnjači, imate povećanu štitnjaču ili trebate kontrolu ranije poznatih promjena, ultrazvučni pregled može biti važan dio dijagnostičke obrade.

U Poliklinici Anova u Zagrebu dostupni su ultrazvučni pregledi štitnjače i vrata, uz mogućnost laboratorijske dijagnostike te endokrinološkog pregleda. Na taj način, kada je potrebno, moguće je povezati ultrazvučni nalaz s vrijednostima hormona štitnjače i cjelokupnim zdravstvenim stanjem pacijenta. U našem laboratoriju moguće je odrediti TSH, fT3, fT4 i druge relevantne parametre prema indikaciji.

Za više informacija o pregledu i naručivanju posjetite našu stranicu Ultrazvuk Zagreb.

Poliklinika Anova

Selska cesta 175, Zagreb