Kolesterol, LDL, HDL i trigliceridi – kako tumačiti nalaz masnoća u krvi?

Povišene masnoće u krvi najčešće ne uzrokuju nikakve simptome, ali dugoročno mogu povećavati rizik razvoja ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Zato je lipidogram jedna od najčešćih laboratorijskih pretraga u procjeni kardiovaskularnog rizika.

Na laboratorijskom nalazu najčešće se određuju ukupni kolesterol, LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceridi. Iako su međusobno povezani, svaki od ovih parametara daje drugačiju informaciju, a nalaz se ne bi trebao procjenjivati samo prema tome je li pojedina vrijednost označena kao povišena ili snižena.

Što je kolesterol?

Kolesterol je masnoći slična tvar koja je organizmu potrebna za normalno funkcioniranje stanica, stvaranje određenih hormona i brojne druge procese. Budući da se ne otapa u krvi, prenosi se vezan uz lipoproteine, među kojima su najpoznatiji LDL i HDL.

Problem nije sama prisutnost kolesterola, nego dugotrajno povišena koncentracija aterogenih lipoproteina, osobito LDL-a, koja doprinosi nastanku i napredovanju ateroskleroze u stijenkama krvnih žila.

LDL kolesterol – zašto je toliko važan?

LDL kolesterol jedan je od najvažnijih parametara lipidograma. Povišene vrijednosti povezane su s razvojem ateroskleroze i povećanim rizikom kardiovaskularnih bolesti. Često ga nazivamo „lošim kolesterolom“, iako je to pojednostavljeno objašnjenje. Važnije je razumjeti da dugotrajna izloženost povišenom LDL kolesterolu povećava rizik razvoja aterosklerotske bolesti.

Ne postoji jedna idealna vrijednost LDL-a koja vrijedi za sve. Ciljna vrijednost LDL kolesterola ovisi o ukupnom kardiovaskularnom riziku osobe. Zdrava mlađa osoba bez drugih čimbenika rizika nema isti cilj kao osoba koja je već preboljela infarkt ili moždani udar ili ima šećernu bolest, kroničnu bubrežnu bolest ili druge značajne čimbenike rizika. Zbog toga vrijednost LDL-a treba tumačiti u širem kliničkom kontekstu, a ne samo prema referentnom rasponu na laboratorijskom nalazu.

HDL – je li to stvarno „dobar kolesterol“?

HDL kolesterol tradicionalno se naziva „dobrim kolesterolom“ jer su više vrijednosti HDL-a u populacijskim istraživanjima povezane s manjim kardiovaskularnim rizikom. Ipak, visok HDL ne znači da možemo zanemariti povišeni LDL. Povoljna vrijednost HDL-a ne poništava rizik povezan s visokim LDL kolesterolom. HDL je zato samo jedan dio ukupne procjene lipidnog statusa i kardiovaskularnog rizika.

Što znače povišeni trigliceridi?

Trigliceridi su druga vrsta masnoća koje cirkuliraju krvlju. Njihova vrijednost može biti povišena zbog prehrane, prekomjerne tjelesne mase, konzumacije alkohola, šećerne bolesti i inzulinske rezistencije, nekih lijekova, ali i genetskih čimbenika. Blago ili umjereno povišeni trigliceridi često se pojavljuju zajedno s drugim metaboličkim čimbenicima rizika. Kod izrazito visokih vrijednosti triglicerida problem nije samo dugoročni kardiovaskularni rizik. Vrlo visoke vrijednosti mogu značajno povećati i rizik razvoja akutnog pankreatitisa.

Je li ukupni kolesterol najvažniji broj?

Ne. Ukupni kolesterol koristan je dio lipidograma, ali sam za sebe daje ograničenu informaciju. Dvije osobe mogu imati gotovo jednaku vrijednost ukupnog kolesterola, a potpuno različite vrijednosti LDL-a, HDL-a i triglicerida te samim time i različit kardiovaskularni rizik. Zbog toga se procjena lipidnog statusa i odluka o eventualnom liječenju ne temelje samo na ukupnom kolesterolu.

Što je non-HDL kolesterol?

Non-HDL kolesterol predstavlja ukupnu količinu kolesterola koja se nalazi u aterogenim lipoproteinima. Izračunava se vrlo jednostavno: non-HDL kolesterol = ukupni kolesterol – HDL kolesterol Za njegovo određivanje zato nije potrebna dodatna laboratorijska pretraga ako već imamo vrijednosti ukupnog i HDL kolesterola.

Non-HDL kolesterol može pružiti dodatnu informaciju o kardiovaskularnom riziku, osobito kod osoba s povišenim trigliceridima.

Kada osnovni lipidogram nije dovoljan?

Kod većine osoba početna laboratorijska procjena uključuje ukupni kolesterol, LDL, HDL i trigliceride. Međutim, u određenim situacijama dodatne pretrage mogu pomoći u preciznijoj procjeni kardiovaskularnog rizika.

Apolipoprotein B – ApoB

Apolipoprotein B nalazi se na aterogenim lipoproteinskim česticama. Njegova koncentracija daje dodatnu informaciju o broju čestica koje mogu sudjelovati u razvoju ateroskleroze.

Određivanje ApoB može biti posebno korisno kada vrijednost LDL kolesterola ne daje potpunu sliku rizika, primjerice kod osoba s povišenim trigliceridima, metaboličkim sindromom ili šećernom bolešću.

Lipoprotein(a) – Lp(a)

Lipoprotein(a), odnosno Lp(a), velikim je dijelom genetski određen. Povišena koncentracija predstavlja neovisan čimbenik rizika za razvoj aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti i aortne stenoze. Osoba može imati povišen Lp(a) čak i kada joj standardni lipidogram izgleda relativno uredno. Zato njegovo određivanje može otkriti dodatni nasljedni kardiovaskularni rizik koji se ne vidi iz samih vrijednosti ukupnog, LDL i HDL kolesterola te triglicerida. Budući da je razina Lp(a) uglavnom genetski određena i tijekom života relativno stabilna, kod većine osoba nije potrebno često ponavljati ovu pretragu. U Poliklinici Anova, uz standardni lipidogram, dostupno je i određivanje ApoB i Lp(a) kada je potrebna proširena procjena masnoća i kardiovaskularnog rizika.

Treba li za određivanje kolesterola doći natašte?

Za određivanje ukupnog, LDL i HDL kolesterola u mnogim situacijama nije nužno doći natašte. Međutim, obrok može značajnije utjecati na vrijednost triglicerida. Ako se radi početna detaljnija procjena masnoća, ako su trigliceridi ranije bili povišeni ili je iz nekog drugog razloga potreban nalaz natašte, može se preporučiti vađenje krvi nakon odgovarajućeg razdoblja bez hrane. Ako niste sigurni kako se pripremiti za određenu laboratorijsku pretragu, najbolje je provjeriti prije dolaska na vađenje krvi.

Što ako su kolesterol ili LDL povišeni?

Jedan povišen broj ne treba promatrati izolirano. Pri procjeni kardiovaskularnog rizika uzimaju se u obzir dob, krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, bubrežna bolest, obiteljska anamneza, prethodne kardiovaskularne bolesti i drugi čimbenici. Ovisno o ukupnom riziku, pristup može uključivati promjene prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti, regulaciju tjelesne mase i drugih čimbenika rizika, a kod dijela osoba i lijekove za snižavanje LDL kolesterola.

Ciljna vrijednost LDL-a zato nije jednaka za sve – što je kardiovaskularni rizik veći, to je u pravilu potrebna niža vrijednost LDL kolesterola.

Kada posumnjati na nasljedno povišen kolesterol?

Izrazito povišene vrijednosti LDL kolesterola, osobito ako se pojavljuju već u mlađoj životnoj dobi ili ako u obitelji postoji više osoba s vrlo visokim kolesterolom ili ranom kardiovaskularnom bolešću, mogu pobuditi sumnju na obiteljsku hiperkolesterolemiju.

Riječ je o nasljednom poremećaju kod kojeg je izloženost visokom LDL kolesterolu prisutna od rane životne dobi, zbog čega je i ukupni životni kardiovaskularni rizik veći. U odgovarajućim slučajevima može se razmotriti i genetsko testiranje, osobito radi potvrde dijagnoze i procjene drugih članova obitelji.

→ Više o genetskom testiranju u Poliklinici Anova

Lipidogram i proširena analiza masnoća u Poliklinici Anova

U laboratoriju Poliklinike Anova možete napraviti standardni lipidogram – ukupni kolesterol, LDL i HDL kolesterol te trigliceride – kao i proširenu laboratorijsku obradu koja prema potrebi može uključivati ApoB, Lp(a) i druge pretrage. Nalaze masnoća u krvi najbolje je tumačiti zajedno s drugim čimbenicima kardiovaskularnog rizika, a ne samo prema tome je li pojedina vrijednost označena izvan referentnog raspona.

Vađenje krvi dostupno je radnim danom 8-16h bez narudžbe. Nalazi uzoraka krvi uzetih do 12h u pravilu su gotovi istoga dana. Više o laboratoriju, dostupnim pretragama i cijenama pročitajte na stranici laboratorija.