Povišena mokraćna kiselina (urati) i giht – što znači nalaz i kada napraviti pretragu?

Na laboratorijskom nalazu mokraćna kiselina označena je kao povišena, ali nemate nikakve tegobe. Znači li to da imate giht? Trebate li promijeniti prehranu ili početi uzimati lijekove?

Povišena mokraćna kiselina, odnosno hiperuricemija, znači da je njezina koncentracija u krvi iznad referentnog raspona. Sama po sebi ne potvrđuje giht i ne zahtijeva uvijek liječenje lijekovima. Nalaz se procjenjuje zajedno sa simptomima, bubrežnom funkcijom, terapijom koju uzimate i prethodnim rezultatima.

U Poliklinici Anova na adresi Selska cesta 175 u Zagrebu možete obaviti određivanje mokraćne kiseline i druge laboratorijske pretrage, bez narudžbe i uputnice.

Što su mokraćna kiselina i urati?

Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina, sastojaka koji se prirodno nalaze u našim stanicama, ali i u pojedinim namirnicama. U krvi je pretežno prisutna u obliku urata, pa se u laboratorijskim nalazima i razgovoru često koriste oba naziva. Najveći dio uklanja se putem bubrega. Ako je organizam stvara previše ili je nedovoljno izlučuje, njezina koncentracija može porasti.

Pretraga mokraćne kiseline nije isto što i pretraga urina. Za određivanje urata u krvi uzima se uzorak venske krvi. U određenim situacijama zasebno se analizira i izlučivanje mokraćne kiseline mokraćom.

Zašto mokraćna kiselina može biti povišena?

Na razinu urata utječe više čimbenika, često istodobno:

• smanjeno izlučivanje putem bubrega;

• nasljedna sklonost;

• prekomjerna tjelesna masa i metabolički poremećaji;

• konzumacija alkohola i zaslađenih napitaka;

• veći unos hrane bogate purinima;

• određeni lijekovi, primjerice neki diuretici.

Rjeđe, izrazit porast može nastati zbog ubrzane razgradnje stanica, primjerice tijekom pojedinih onkoloških liječenja. Povišeni urati nisu nužno posljedica „loše prehrane”. Zato je uz razgovor o prehrambenim navikama važno pogledati bubrežnu funkciju i lijekove koje osoba uzima.

Koje su normalne vrijednosti mokraćne kiseline?

Za procjenu nalaza koristite referentni raspon laboratorija koji je obavio analizu. Rasponi se mogu razlikovati ovisno o spolu, dobi i laboratorijskoj metodi. U Hrvatskoj se vrijednosti najčešće izražavaju u µmol/L. Važno je razlikovati laboratorijski referentni raspon od ciljne vrijednosti tijekom liječenja gihta.

Situacija	Kako se tumači vrijednost?
Osoba bez dijagnosticiranog gihta	Rezultat se uspoređuje s referentnim rasponom i procjenjuje uz ostale nalaze
Osoba koja se liječi zbog gihta	Uobičajeni cilj je mokraćna kiselina ispod 360 µmol/L
Teži giht, primjerice s tofima ili učestalim napadajima unatoč postignutom osnovnom cilju	Može se postaviti niži cilj, ispod 300 µmol/L

Primjerice, vrijednost od 390 µmol/L može na određenom nalazu biti unutar referentnog raspona, ali je i dalje iznad uobičajenog terapijskog cilja za osobu koja se liječi zbog gihta.

Znače li povišeni urati da imam giht?

Ne. Hiperuricemija je laboratorijski nalaz, a giht je bolest povezana s taloženjem kristala urata u zglobovima i okolnim tkivima. Mnoge osobe s povišenom mokraćnom kiselinom nikada ne dobiju napadaj gihta. Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma, pregleda i nalaza, a ponekad je potrebna analiza zglobne tekućine ili slikovna obrada.

Kako izgleda napadaj gihta?

Tipični su:

• nagla i jaka bol u zglobu, često tijekom noći;

• oteklina, crvenilo i toplina kože;

• izrazita osjetljivost, ponekad čak i na dodir pokrivača.

Često je zahvaćen zglob palca stopala, ali giht se može pojaviti i u gležnju, koljenu, šaci ili drugim zglobovima. Naglo bolan i otečen zglob uz temperaturu ili opće loše stanje zahtijeva hitnu liječničku procjenu, jer slične simptome može izazvati infekcija zgloba.

Može li mokraćna kiselina biti uredna tijekom napadaja?

Može. Tijekom akutnog napadaja razina urata može privremeno pasti. Ako simptomi upućuju na giht, a rezultat nije povišen, mjerenje se može ponoviti najmanje dva tjedna nakon smirivanja napadaja. Jedan uredan rezultat u toj situaciji ne isključuje giht.

Kada napraviti pretragu mokraćne kiseline?

Određivanje urata korisno je:

• kod sumnje na giht;

• za praćenje liječenja kojim se snižava mokraćna kiselina;

• pri kontroli prethodno povišenog nalaza;

• u obradi određenih bubrežnih kamenaca;

• prema procjeni liječnika kod bubrežnih i metaboličkih bolesti ili uz pojedine lijekove.

Pretraga se koristi i tijekom određenih onkoloških liječenja kada postoji rizik od naglog porasta urata. Ovisno o razlogu testiranja, uz mokraćnu kiselinu mogu se odrediti kreatinin i eGFR, pregled urina, glukoza ili HbA1c te lipidogram. Nisu svakoj osobi potrebne sve navedene analize.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Prije dolaska provjerite upute laboratorija, osobito ako istodobno radite više pretraga. Potreba za dolaskom natašte ovisi o laboratorijskom protokolu i drugim naručenim analizama.

Obavijestite osoblje o lijekovima i dodacima prehrani koje uzimate, uključujući terapiju za giht. Nemojte ih samostalno prekidati radi vađenja krvi. Ako kontrolirate učinak liječenja, cilj je vidjeti vrijednost uz propisanu terapiju. Korisno je donijeti ili sačuvati prethodne nalaze radi usporedbe.

Kako sniziti mokraćnu kiselinu prehranom?

Prehrana i životne navike mogu pomoći u kontroli urata. Najkorisnije je usmjeriti se na nekoliko održivih promjena:

• Smanjite alkohol, osobito pivo i veće količine alkohola odjednom.

• Ograničite zaslađene napitke, uključujući napitke bogate fruktozom.

• Smanjite iznutrice i velike porcije crvenog mesa, kao i pretjeranu konzumaciju pojedinih plodova mora.

• Izbjegavajte dehidraciju. Ako imate propisano ograničenje tekućine zbog bolesti srca ili bubrega, unos prilagodite toj preporuci.

• Ako imate višak kilograma, mršavite postupno, bez gladovanja i naglih dijeta.

Kod potvrđenog gihta prehrana je dio liječenja, ali često nije dovoljna da bi se postigla ciljna vrijednost urata. To ne znači da osoba nije dovoljno pazila na prehranu — na razinu mokraćne kiseline utječu i nasljeđe i njezino izlučivanje.

Kada su potrebni lijekovi?

Lijekovi za snižavanje mokraćne kiseline ne uvode se automatski zbog svakog povišenog rezultata. Kod osoba bez napadaja gihta ili drugih posebnih indikacija obično se prvo procjenjuju uzrok, visina nalaza i pridružene bolesti. Kod potvrđenog gihta dugotrajno liječenje osobito je važno ako se napadaji ponavljaju, postoje tofi — nakupine kristala pod kožom — ili oštećenja zglobova. Bubrežna bolest i kamenci također mogu utjecati na odluku.

Lijekovi poput alopurinola snižavaju urate dugoročno. Lijekovi za akutni napadaj služe smirivanju boli i upale. To su različiti ciljevi liječenja, pa prestanak boli ne znači da više nije potrebno kontrolirati mokraćnu kiselinu.

Jesu li urati povezani s bubrežnim kamencima?

Mokraćna kiselina može sudjelovati u stvaranju bubrežnih kamenaca. Međutim, povišen nalaz urata u krvi ne dokazuje da osoba ima kamenac niti otkriva njegov sastav. Kod ponavljanih kamenaca obrada može uključivati analizu kamenca, pregled urina i prikupljanje 24-satnog urina. Prehrambene preporuke ovise o vrsti kamenca, a dovoljan unos tekućine važan je dio prevencije.

Česta pitanja o mokraćnoj kiselini

Mogu li imati povišene urate bez simptoma?

Da. To se naziva asimptomatska hiperuricemija. Nalaz se procjenjuje u kontekstu zdravstvenog stanja i ne znači automatski potrebu za lijekovima.

Jesu li urea i mokraćna kiselina isto?

Nisu. To su različite tvari i zasebne laboratorijske pretrage. Na nalazu se mogu pojaviti zajedno, ali jedna ne zamjenjuje drugu.

Pokazuje li kompletna krvna slika mokraćnu kiselinu?

Ne. Mokraćna kiselina zasebna je biokemijska pretraga i nije dio kompletne krvne slike.

Kada ponoviti nalaz?

Termin ovisi o razlogu kontrole. Pri prilagodbi terapije za giht kontrole mogu biti približno mjesečne do postizanja cilja. Kod slučajno otkrivenog povišenja bez tegoba vrijeme ponavljanja određuje se prema nalazu i ostalim čimbenicima.

Gdje provjeriti mokraćnu kiselinu u Zagrebu?

Pretragu mokraćne kiseline možete obaviti u Poliklinici Anova, Selska cesta 175, Zagreb – Trešnjevka. Laboratorij radi svakog radnog dana od 8 do 14 sati, bez prethodne narudžbe i bez uputnice. Uz urate možete obaviti i druge pretrage potrebne za procjenu bubrežne funkcije i metaboličkog zdravlja.

Imate povišen prethodni nalaz ili trebate kontrolu tijekom liječenja? Pogledajte laboratorijske pretrage u Poliklinici Anova ili nam se javite na info@poliklinika-anova.com za informacije o pripremi i odabiru pretraga.

Izvori

• MedlinePlus: određivanje mokraćne kiseline, indikacije i čimbenici koji utječu na nalaz.

• NICE: dijagnostika gihta, kontrolna mjerenja i ciljne vrijednosti urata tijekom liječenja.

• American College of Rheumatology: liječenje gihta i pristup asimptomatskoj hiperuricemiji.

• NHS: simptomi gihta, znakovi moguće infekcije zgloba i životne navike.

• NIDDK: prehrana i prevencija bubrežnih kamenaca.