Kreatinin i eGFR – što nalazi govore o funkciji bubrega?
Kreatinin i eGFR – što nalazi govore o funkciji bubrega?
Kreatinin i eGFR među najčešćim su laboratorijskim pokazateljima kojima procjenjujemo funkciju bubrega. Često se određuju u sklopu rutinskih laboratorijskih pretraga, prije određenih dijagnostičkih postupaka i terapija te kod osoba koje imaju bolesti koje mogu utjecati na bubrege. Povišen kreatinin ili snižen eGFR ne znače automatski da postoji ozbiljna bolest bubrega. Na rezultate mogu utjecati dob, mišićna masa, hidracija, prehrana, lijekovi i druga zdravstvena stanja. Zato ih uvijek treba tumačiti u odgovarajućem kontekstu.
Što je kreatinin?
Kreatinin je otpadni produkt koji nastaje metabolizmom kreatina u mišićima. Stvara se relativno kontinuirano, ulazi u krv, a iz organizma se najvećim dijelom uklanja putem bubrega.
Ako bubrezi slabije filtriraju krv, koncentracija kreatinina u krvi može porasti. Zbog toga se kreatinin desetljećima koristi kao jednostavan pokazatelj bubrežne funkcije.
Međutim, kreatinin nije savršen pokazatelj. Njegova vrijednost ovisi i o količini mišićne mase. Mišićava osoba može imati viši kreatinin uz urednu funkciju bubrega, dok starija osoba ili osoba s vrlo malo mišićne mase može imati kreatinin unutar referentnog raspona unatoč značajno smanjenoj bubrežnoj funkciji. Upravo zato se uz sam kreatinin danas rutinski koristi i procijenjena glomerularna filtracija – eGFR.
Što je eGFR?
eGFR (estimated glomerular filtration rate) procjena je količine krvi koju bubrezi filtriraju u određenom vremenu. Izražava se u ml/min/1,73 m².
eGFR se najčešće automatski izračunava iz koncentracije kreatinina u krvi, uz podatke poput dobi i spola. Zbog toga na laboratorijskom nalazu uz vrijednost kreatinina često odmah nalazimo i eGFR.
Općenito, viši eGFR znači bolju filtracijsku funkciju bubrega, dok snižavanje vrijednosti može upućivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Važno je, međutim, razlikovati jedan sniženi nalaz eGFR-a od kronične bubrežne bolesti. Kronična bubrežna bolest podrazumijeva poremećaj strukture ili funkcije bubrega koji traje najmanje tri mjeseca. Jedan laboratorijski nalaz sam po sebi zato najčešće nije dovoljan za postavljanje dijagnoze.
Što znače vrijednosti eGFR-a?
Funkcija bubrega prema eGFR-u uobičajeno se razvrstava u nekoliko kategorija:
eGFR (ml/min/1,73 m²) | Kategorija | Funkcija bubrega |
≥ 90 | G1 | normalna ili visoka |
60–89 | G2 | blago snižena |
45–59 | G3a | blago do umjereno snižena |
30–44 | G3b | umjereno do značajno snižena |
15–29 | G4 | značajno snižena |
< 15 | G5 | zatajenje bubrega |
Ovdje postoji jedna vrlo važna zamka: eGFR između 60 i 89 ml/min/1,73 m² sam po sebi ne znači da osoba ima kroničnu bubrežnu bolest. Za dijagnozu je potrebno uzeti u obzir trajanje promjene i druge pokazatelje oštećenja bubrega, osobito albumin u mokraći, odnosno omjer albumina i kreatinina u urinu (ACR). Zato se bubrežna funkcija danas ne procjenjuje samo prema jednom broju, nego kombinacijom eGFR-a i albuminurije.
Zašto je važan albumin u mokraći?
Bubrezi normalno sprječavaju značajniji prolazak albumina iz krvi u mokraću. Povećano izlučivanje albumina može biti jedan od ranih znakova oštećenja bubrega, ponekad i prije značajnijeg pada eGFR-a.
Za procjenu se često koristi omjer albumina i kreatinina u mokraći (ACR) iz jednokratnog uzorka urina. Albuminurija je posebno važna kod osoba sa šećernom bolešću, povišenim krvnim tlakom i drugim čimbenicima rizika za kroničnu bubrežnu bolest. Zato osoba može imati relativno očuvan eGFR, ali ipak imati znakove bubrežnog oštećenja zbog povećanog izlučivanja albumina mokraćom.
Povišen kreatinin – što može biti uzrok?
Povišena vrijednost kreatinina često izazove zabrinutost jer može upućivati na smanjenu funkciju bubrega. Međutim, jedan povišen nalaz kreatinina ne znači nužno da postoji kronična bolest bubrega.
Kreatinin može biti povišen zbog više razloga, a među češćima su:
dehidracija
akutno ili kronično smanjenje bubrežne funkcije
veća mišićna masa
intenzivna tjelesna aktivnost prije vađenja krvi
veća količina mesa neposredno prije pretrage
uzimanje kreatina kao dodatka prehrani
određeni lijekovi.
Zbog toga je važnije promatrati kreatinin zajedno s eGFR-om, prethodnim nalazima, urinom i drugim podacima nego donositi zaključak na temelju jedne vrijednosti.
Može li dehidracija povisiti kreatinin?
Može. Nedovoljan unos tekućine, povraćanje, proljev, visoka temperatura ili drugi uzroci gubitka tekućine mogu privremeno utjecati na bubrežnu funkciju i vrijednost kreatinina.
Zato blago povišen kreatinin kod osobe koja je bila dehidrirana ne mora imati isto značenje kao trajno povišen kreatinin na više uzastopnih nalaza. Nakon korekcije prolaznog uzroka često ima smisla ponoviti laboratorijski nalaz.
Utječu li trening, mišićna masa i kreatin na kreatinin?
Da. Ovo je posebno važno kod mlađih i fizički aktivnih osoba. Osoba s velikom mišićnom masom prirodno može stvarati više kreatinina. Intenzivan trening neposredno prije vađenja krvi također može povisiti njegovu vrijednost. Slično vrijedi za uzimanje dodataka prehrani koji sadrže kreatin te za veći unos kuhanog mesa prije laboratorijske pretrage. Kreatin se u organizmu dijelom pretvara u kreatinin, pa njegova suplementacija kod nekih osoba može dovesti do porasta kreatinina u krvi. Budući da se eGFR izračunava na temelju kreatinina, u takvoj situaciji može izgledati niži nego što stvarna filtracijska funkcija bubrega jest. Ako postoji dvojba je li kreatinin pouzdan pokazatelj bubrežne funkcije, jedna od dodatnih mogućnosti je određivanje cistatina C. Procjena eGFR-a koja kombinira kreatinin i cistatin C u određenim je situacijama preciznija od procjene samo na temelju kreatinina.
Koji lijekovi mogu utjecati na kreatinin i bubrege?
Neki lijekovi mogu povisiti kreatinin bez stvarnog smanjenja glomerularne filtracije jer utječu na izlučivanje kreatinina. Među primjerima su trimetoprim i pojedini drugi lijekovi.
S druge strane, određeni lijekovi doista mogu utjecati na funkciju bubrega. Posebnu pozornost treba obratiti na čestu ili dugotrajnu primjenu nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), primjerice ibuprofena i naproksena, osobito kod osoba koje već imaju povećan rizik za bubrežnu bolest. Zato kod novootkrivenog porasta kreatinina treba uzeti u obzir i lijekove te dodatke prehrani koje osoba koristi.
Nizak eGFR – kada se treba zabrinuti?
Jedna blago snižena vrijednost eGFR-a nije isto što i kronična bubrežna bolest.
Posebno kod starijih osoba eGFR se s dobi postupno smanjuje, a rezultat treba tumačiti zajedno s drugim nalazima.
Veću pozornost zahtijeva:
eGFR ispod 60 ml/min/1,73 m² koji traje najmanje tri mjeseca
postupno smanjivanje eGFR-a na uzastopnim kontrolama
prisutnost albumina ili proteina u mokraći
krv u mokraći
druge abnormalnosti koje upućuju na bolest bubrega.
KDIGO kroničnu bubrežnu bolest definira prema abnormalnostima strukture ili funkcije bubrega koje traju najmanje tri mjeseca. Zato je kod graničnog ili neočekivanog nalaza često važniji trend kroz vrijeme nego jedna izolirana vrijednost.
Kreatinin uredan, a eGFR snižen – kako je to moguće?
To je dosta često pitanje. Referentni raspon kreatinina nije dovoljan za preciznu procjenu bubrežne funkcije kod svake osobe. Ista vrijednost kreatinina nema jednako značenje kod mlade osobe i osobe od 80 godina.
Današnje CKD-EPI jednadžbe za izračun eGFR-a uz koncentraciju kreatinina uzimaju u obzir dob i spol, pa osoba može imati kreatinin koji laboratorij označava kao uredan, a ipak imati sniženu procijenjenu glomerularnu filtraciju. Vrijedi i obrnuto: izrazito mišićava osoba može imati nešto viši kreatinin i posljedično niži izračunati eGFR, iako stvarna funkcija bubrega može biti uredna.
Koje još pretrage napraviti ako su kreatinin ili eGFR abnormalni?
Ovisno o nalazu i kliničkoj situaciji, obrada može uključivati:
ponavljanje kreatinina i eGFR-a, osobito ako je odstupanje novo ili neočekivano
ureju i elektrolite, uključujući natrij i kalij
analizu urina
albumin/kreatinin omjer (ACR) u mokraći, kojim se traži povećano izlučivanje albumina
cistatin C, kada kreatinin možda nije dovoljno pouzdan pokazatelj
prema potrebi ultrazvuk bubrega i mokraćnog sustava.
Za procjenu kronične bubrežne bolesti posebno je korisna kombinacija eGFR-a i albuminurije, jer zajedno daju znatno više informacija nego sam kreatinin.
Treba li biti natašte za određivanje kreatinina?
Za samo određivanje kreatinina u pravilu nije potrebno biti natašte. Ipak, ako se kreatinin određuje zajedno s drugim laboratorijskim pretragama, poput glukoze ili lipidograma, može biti potrebno doći natašte zbog tih pretraga.
Prije vađenja krvi preporučljivo je izbjegavati vrlo intenzivnu tjelesnu aktivnost te veće količine mesa neposredno prije pretrage jer mogu utjecati na koncentraciju kreatinina.
Važno je i biti uobičajeno hidriran. Dehidracija može utjecati na rezultat, ali nije potrebno neposredno prije vađenja krvi piti neuobičajeno velike količine vode.
Kada treba kontrolirati funkciju bubrega?
Kontrola kreatinina i eGFR-a posebno je važna kod osoba koje imaju povećan rizik za oštećenje bubrega. To uključuje osobe sa šećernom bolešću, povišenim krvnim tlakom, bolestima srca i krvnih žila te ranije utvrđenom bolešću bubrega. Bubrežnu funkciju često je potrebno pratiti i kod uzimanja određenih lijekova, prije pojedinih dijagnostičkih postupaka te tijekom liječenja koje može utjecati na bubrege. Kod novootkrivenog odstupanja kreatinina ili eGFR-a često je korisno usporediti nalaz s prethodnim vrijednostima. Trend kroz vrijeme može dati znatno više informacija od jednog izoliranog rezultata.
Ima li bolest bubrega simptome?
Kronična bubrežna bolest u početnim stadijima često ne uzrokuje nikakve simptome. Zbog toga se smanjena bubrežna funkcija nerijetko otkrije slučajno tijekom rutinskih laboratorijskih pretraga. Kod značajnijeg oštećenja mogu se pojaviti umor, oticanje nogu, promjene u mokrenju, mučnina, gubitak apetita, svrbež kože ili povišeni krvni tlak. Međutim, odsutnost simptoma ne znači nužno da je funkcija bubrega uredna.
Kreatinin, eGFR i ureja – u čemu je razlika?
Kreatinin i ureja otpadni su produkti koji se iz organizma uklanjaju putem bubrega, ali njihova vrijednost ne ovisi samo o bubrežnoj funkciji. Kreatinin je osnova za izračun eGFR-a i zato je jedan od glavnih laboratorijskih pokazatelja filtracijske funkcije bubrega.
Ureja također može porasti kod smanjene funkcije bubrega, ali na nju značajno utječu i hidracija, unos proteina, katabolička stanja i drugi čimbenici. Zbog toga se ureja najčešće promatra kao dodatna informacija, a ne kao samostalan pokazatelj bubrežne funkcije.
Koje laboratorijske pretrage mogu pomoći u procjeni funkcije bubrega?
Osnovna laboratorijska procjena može uključivati kreatinin s izračunom eGFR-a, ureju i elektrolite poput natrija i kalija. Ovisno o razlogu testiranja, korisni mogu biti i pregled urina te određivanje albumina u mokraći. Kod osoba s povećanim rizikom za kroničnu bubrežnu bolest posebno je važan omjer albumina i kreatinina u mokraći (ACR). Kod nejasnih ili graničnih nalaza ponekad se može koristiti i cistatin C kao dodatni pokazatelj bubrežne funkcije.
Laboratorijske pretrage funkcije bubrega u Poliklinici Anova
U laboratoriju Poliklinike Anova u Zagrebu moguće je napraviti laboratorijske pretrage koje se koriste za procjenu bubrežne funkcije, uključujući kreatinin, eGFR, ureju i elektrolite te druge laboratorijske pretrage prema potrebi.
Za vađenje krvi možete doći u jutarnjem terminu za laboratorij. Za određivanje samog kreatinina nije potrebno biti natašte, osim ako istodobno radite druge pretrage koje zahtijevaju dolazak natašte. Nalaze je moguće koristiti za rutinsku kontrolu zdravstvenog stanja, praćenje prethodno utvrđenih odstupanja ili kao dio šire laboratorijske obrade.
Česta pitanja o kreatininu i eGFR-u
Koliki kreatinin je zabrinjavajući?
Ne postoji jedna vrijednost koja vrijedi za sve. Kreatinin treba tumačiti prema dobi, spolu, mišićnoj masi, eGFR-u i prethodnim nalazima.
Što znači eGFR ispod 60?
eGFR ispod 60 ml/min/1,73 m² može upućivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Ako takav nalaz traje najmanje tri mjeseca, može biti jedan od kriterija za kroničnu bubrežnu bolest.
Može li se eGFR ponovno povećati?
Može, osobito ako je smanjenje posljedica prolaznog uzroka poput dehidracije ili akutne bolesti. Kod kronične bubrežne bolesti promjene mogu biti trajne.
Može li pijenje vode sniziti kreatinin?
Ako je kreatinin povišen zbog dehidracije, odgovarajuća hidracija može dovesti do normalizacije nalaza. Pretjerano pijenje vode neposredno prije vađenja krvi nije potrebno.
Comments