Dr. Kust za Živim.hr - Zašto muškarci češće obolijevaju od raka?

Autor: Ana Dukić


Naš onkolog dr.sc. Davor Kust govorio je za portal Živim.hr, prenosimo kompletan tekst. Originalni članak možete pogledati na linku.



Dugoročne opservacijske studije pokazuju da čak i kad se u obzir uzmu okolišni faktori, stopa učestalosti oblijevanja i dalje je veća kod muškaraca nego kod žena. Zašto?

Zloćudne bolesti spadaju među najveće zdravstvene probleme današnjice, a prema statistikama, muškarci češće obolijevaju od raka nego žene. Ta se razlika obično pripisivala čimbenicima načina života. Međutim, dugoročne opservacijske studije pokazuju da čak i kad se u obzir uzmu faktori poput pušenja i konzumiranja alkohola, stopa učestalosti oblijevanja i dalje je veća kod muškaraca nego kod žena. Zašto se to događa objasnio nam je dr. med. Davor Kust, specijalist onkologije i radioterapije, iz Poliklinike Anova. Drugačiji kromosomi, visina, životne navike

- Već je dulje vremena poznato temeljem podataka o obolijevanju od malignih bolesti kako muškarci imaju veću vjerojatnost da obole od raka nego žene. Ako uzmemo primjer SAD-a, okvirno muškarci imaju šansu jedan prema dva da im se tijekom života dijagnosticira rak, dok je za žene taj omjer jedan naprama tri. U Hrvatskoj su podaci slični. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2020. je u ukupnoj populaciji Hrvatske bilo 51,7 posto žena i 48,3 posto muškaraca. Pritom je prema podacima Registra za rak 2019. bilo registrirano 13 547 novooboljelih muškaraca te 11 805 žena - objašnjava dr. Kust. Liječnik naglašava kako je rak genetska bolest, tj. uzrokovana je promjenama u genima koji kontroliraju funkciju svih stanica u tijelu, a osobito njihov rast i diobu. - Genetske promjene koje uzrokuju rak mogu biti naslijeđene od roditelja, no ipak češće nastaju tijekom života kao greške u diobi stanica ili oštećenja DNA nastalih zbog utjecaja okoline (primjerice kemikalije iz dima cigareta ili ultraljubičasto zračenje sunca). Sveukupno gledajući, smatra se kako je tek 5-10 posto slučajeva raka posljedica isključivo genetike - ističe. Zbog toga, kaže, godinama se smatralo da je povećani rizik obolijevanja među spolovima povezan s razlikama u načinu života. - U prošlosti su muškarci bili ozbiljniji pušači i alkoholičari te su češće radili u rizičnoj radnoj okolini, poput tvornica, gdje su mogli biti izloženi karcinogenima, kao što su azbest i drugi industrijski toksini. Međutim, čak i kada je sve više žena počelo pušiti, piti i raditi na sličnim poslovima, razlika u incidenciji ostala je dosljedna - navodi dr. Kust. Nadalje, u novije vrijeme je objavljeno je više studija koje su pokušale objasniti navedenu razliku preko genetike, to jest X kromosoma kojeg žene imaju dvije kopije, a muškarci samo jednu (muškarci umjesto druge kopije imaju Y kromosom). - Zanimljivo je kako se upravo na X kromosomu nalazi dio tzv. tumor-supresorskih gena. Radi se o genima koji nose informaciju za stvaranje proteina zaduženih za sprečavanje nastanka raka. Ako dođe do mutacije takvog gena, bilo genetski ili utjecajem okoline, može doći do pojave raka. Žene su u tom smislu zaštićenije jer imaju dvije kopije gena što znači da u slučaju pojave mutacije na jednom drugi i dalje može vršiti svoju ulogu - rekao je onkolog. Međutim, naglašava da je proces nastanka i razvoja raka mnogo kompleksniji od navedenog procesa te uključuje brojne druge čimbenike, no žene su ovdje ipak u povoljnijem položaju. - Navedeno bi djelomično moglo objasniti razliku u riziku obolijevanja, osobito kod tipova tumora koji se javljaju dva do tri puta češće kod muškaraca nego kod žena, uključujući rak glave i vrata, jednjaka i karcinoma mokraćnog mjehura - kazao je. Kako visina može povećati rizik od karcinoma?

Kad se spominje razlika u riziku od karcinoma, stručnjaci često navode da je visina povezana s povećanjem rizika od nekoliko vrsta raka. S obzirom na to da su muškarci, statistički gledano, viši od žena, postavlja se pitanje je li razlog to što visoka osoba ima i više stanica ili je ipak nešto drugo posrijedi. - Zasigurno je dio odgovora u jednostavnoj činjenici da veće osobe imaju veći broj stanica. Svaka dodatna stanica sa sobom nosi rizik da se u nekom trenutku genetski promijeni (mutira) što ponekad, ovisno o vrsti mutacije, može dovesti do pojave raka. Međutim, smatra se da su u navedeno uključeni i brojni drugi čimbenici, pri čemu sama visina kao broj nije uvijek najvažnija - kaže dr. Kust. Sugovornik naglašava da je konačna visina odrasle osobe vizualni prikaz procesa rasta kroz koji je nečije tijelo prošlo od začeća do odrasle dobi. - Na taj proces utječu ne samo geni, već i okolišni čimbenici na koje možemo imati značajan utjecaj (primjerice faktori rasta kao što su inzulin, inzulinu sličan faktor rasta, hormon rasta i spolni hormoni), pri čemu se čini da ključnu ulogu ima kvaliteta i količina hrane koju jedemo - rekao je. Kako možemo smanjiti rizik?

- Iako su muškarci pod povećanim rizikom, šansa za obolijevanje svake osobe ipak najviše ovisi o stilu života i navikama. Stoga i muškarci i žene mogu mnogo učiniti po pitanje zaštite od obolijevanja - naglašava onkolog.

Naš sugovornik savjetuje da se držite ovih smjernica kako biste smanjili rizik:

  • Ne pušiti/konzumirati bilo koji oblik duhanskih proizvoda

  • Umjereno konzumirati alkohol

  • Zdravo se hraniti

  • Biti redovito fizički aktivan i održavati adekvatnu tjelesnu masu

  • Izbjegavati pretjeranu izloženost sunčevom zračenju

  • Obavljati redovne sitematske preglede te sudjelovati u programima ranog otkrivanja bolesti



40 views0 comments

Recent Posts

See All